Putopisac

Bangkok

 25.07.2008 (dan 3)

Bangkok

Iako sam se dogovorio sa Ten Taiem da se nađemo oko 7 ujutro ispred gesthausa, ustao sam tek oko 9. Nakon popijene kafe odmah uzimam prvi tuk-tuk i dogovaram vožnju po gradu za cijeli dan. Mnogo toga se treba uraditi danas.

Wat Ratchanaddaram

Wat Ratchanaddaram

Napravio sam spisak od nekih desetak hramova koje ću obići dok sam u Bangkoku. Više reda radi, jer svi ti hramovi, iako su svi prelijepi, nekako liče jedan na drugi, i ako vidiš dva-tri, vidio si ih sve. Prvi na redu je Wat Ratchanaddaram sa čuvenom pagodom Loha Prasat koja je replika iste koja se nalazi u Indiji. Ovaj hram je izgrađen za vrijeme vladavine kralja Rame III 1846. godine, i posvećen je njegovoj nećaki Somanas. Hram je poznat i kao Wat Somanas Vihara. Nedaleko od ovog hrama je Wat Saket, ili poznatiji kao Golden mount. Tu sam se popeo na vrh. Obišao sam i prekrasni hram Wat Benchamabophit u kojem se nalazi čuvena statua Bude po imenu Phra Buddhajinaraja, a izlivena je od metala 1920. godine. Zatim idem do Velike palate i hrama Wat Phra Kaeo (Temple of the emerald Buddha) izgrađenog 1782. godine. U hramu danas nema više sveštenika, a odmah do hrama je Grand palace, mjesto gdje su živjeli kraljevi.

Wat Benchamabophit

Wat Benchamabophit

Kraljevska palata je sad na drugom mjestu, u blizini Dusit parka, u palati Chitlada. Kompleks se sastoji od oko 100 zgrada i vrlo lako se izgubiti unutra.

Phra Buddhajinaraja

Phra Buddhajinaraja

Na ulazu se može unajmiti i vodič. Tu je velika gužva, stotine turista se gura da uđe. Ovdje ne dozvoljavaju da se hoda po hramu i oko njega u kratkim hlačama, pa moram iznajmiti jedne. Ne pada mi na pamet da čekam u dugom redu da bi mi uvalili neke krpe, a ionako nema tu nešto posebno da se vidi, te idem van. Bio sam ovdje, promuvao se malo i to je dovoljno. Za to vrijeme tuk – tuk me čeka ispred. Kažem vozaču da me odvede do mjesta gdje se mogu ukrcati u neki brodić pa da se malo provozam po rijeci Chao Phraya. Naravno, on odmah koristi priliku da me odvede kod nekih svojih lopova koji mi nude krstarenje rijekom i nekim smrdljivim kanalima.

Wat Phra Kaeo

Wat Phra Kaeo

Ne dolazi u obzir da me vozaju po nekim kanalima za dobre pare koje traže i kažem vozaču da idemo dalje. Na kraju me odvodi do male stanice za lokalne brodiće koji prevoze putnike po rijeci. Neka vrsta lokalnog gradskog prevoza, ali po rijeci.

Rijeka Chao Phraya

Rijeka Chao Phraya

Vozač mi kaže da će me sačekati na određenom mjestu koje nisam uopšte razumio i ukrcavam se na jedan brodić. Karta je 22 bahta i mogu se voziti 15-tak minuta do sljedeće stanice. Rijeka je kao i sve rijeke ovog područja žute, prljave boje i ne može se pohvaliti nekom ljepotom. Ali eto, i to da se vidi. Divan je pogled na grad sa rijeke i to je jedino što vrijedi. Posebno pogled na hram Wat Arun u daljini. Njega ću posjetiti drugi put, pri povratku sa juga. Izlazim sa broda na sljedećoj stanici i vidim da tuk – tukovca nema nigdje, a nisam mu ni platio. Njima izgleda to i nije važno. Kao da im je važno samo da dobiju za benzin. U blizini Grand palate je mala pijaca. Za ove pijace treba stvarno imati nos, jer sve nenormalno smrdi. Prodaje se svašta, riba, voće, povrće, odjeća… Kupujem kokos i prodavač ga odmah zasijeca nožem i daje mi slamku. Kokosovo mlijeko je super. Kupio sam i banane, neke male, dužine manje od 10 cm, a i jedan šešir. E sad sa šeširom i prslukom sam pravi! Uzimam drugi tuk – tuk i idemo prema Dusit zoo vrtu (Khao Din).

Dusit zoo

Dusit zoo

Dusit zoo je prilično veliki i potreban je cijeli dan da se sve obiđe. Ima i malo jezero u sredini. Tu sam proveo dva sata u razgledanju raznih životinja ovog područja. Ne mogu da vjerujem da je tigar ovoliko veliki – skoro kao tele! Mislio sam da su mnogo manji. Iako sam se dogovorio sa tuk – tukovcem da me sačeka na izlazu, njega nema. Stvarno ih ne razumijem, ako tako lako odustaju, zašto ne traže bar da im se plati unaprijed. Ovako me voze džabe cijeli dan, što i nije loše. Moj sljedeći cilj je posjetiti poslovni centar grada i najvišu zgradu Bangkoka – Bayoke II Sky hotel koja se nalazi u dijelu grada Pratunam. Zaustavljam taksi i krećemo. Uvijek je pametno prethodno dogovoriti cijenu prevoza ili reći taksisti da uključi taksimetar, jer su veliki lopovi. Ipak sa ovim sam dogovorio razumnu cijenu iako se on pravdao da je sad velika gužva u saobraćaju jer se ljudi vraćaju s posla, što se pokazalo kao tačno. Ulazim u zgradu Bayoke i kupujem ulaznicu u prizemlju koja košta 200 bahta.

Bangkok

Bangkok

U cijenu je uključeno i jedno piće u cafe baru na vrhu zgrade. Brzim liftom se penjem na 84. sprat, a zatim još 4 sprata pješke i eto me na 88. spratu najviše zgrade Bangkoka. Odavde se vidi cijeli grad i pogled je predivan. Nakon par fotki i razmišljanja koliko bi čovjeku trebalo vremena da padne dole i šta bi sve ostalo od njega, idem u taj cafe bar na 84. spratu gdje uzimam jedan hladan Heineken koji mi je pravo dobro došao jer sam na nogama cijeli dan.



Ovaj dio grada je dosta čistiji od Khao Sana i smrad je mnogo manji. Ovdje su i visoki neboderi, poslovne zgrade i skupi hoteli od nekoliko stotina eura za noć, ali ujedno tu su i obične pijace, buvljaci i sirotinjske zgrade. Na ulicama vlada ogromna gužva. Pored veoma prometne ulice sjedam u jedan cafe i tu ručam i naravno opet Singha pivo, točeno, iz bokala…mmm. Za sat vremena sam smlatio dva puna bokala uživajući u posmatranju svakakvih likova koji tu prolaze. Svega ima…nije mi jasno otkud ovdje toliko crnaca. Šetam se po gradu, već je noć. Ovdje noć dolazi rano, već oko 19.00, možda i ranije. Na svakom koraku se nude čuvene Thai masaže. To se naravno mora probati. Ulazim u jednu gdje me dočekuju ljupke Tajlanđanke i dogovaram jednu komplet masažu tijela sa uljem. Najprije se istuširam i onda liježem na jedan krevet. Naravno, sad nigdje nema onih ljupkih Tajlanđanki nego mi dolazi neki peder da me masira. Hajde, neću se buniti, masaža mi je nakon ovog napornog dana stvarno potrebna, a muškarci zbog svoje snage čak to mogu da urade i bolje nego žene.

Bangkok

Bangkok

Ovo je šuplja priča, da utješim samog sebe. Radije bih ja da me ona masira pa i loše. Masaža traje sat vremena i ovo je fantastično! Momak je stvarno majstor i razumije se u posao. Iako mi je izlomio ruke, noge i sve, osjećam se odlično, kao nov! Svaka mu čast, jeste peder, ali dobro masira. Nekako mi se čini da je na Tajlandu svaki drugi muškarac peder, svaki peti transvestit, a o ženama i prostituciji, teško da se može izračunati. Bavljenje prostitucijom ovdje ima drugačiji značaj nego u zapadnom svijetu. Ovdje to i nije sramota, nego se takve žene cijene kao žene koje rade i dobro zarađuju. Idem taksijem do Khao Sana, nazad do gesthausa. Taksista se zaklinjao da zna gdje mi je gesthaus, ali nema pojma. Izlazim i nemam pojma gdje sam iako znam da sam možda na manje od 100 m od gesthausa. Nakon raspitivanja uspijevam nekako da ga pronađem jer je zavučen u jednoj manjoj, uskoj ulici. Kraći odmor i izlazim da napravim jednu kraću šetnju po Khao Sanu. Razmišljam ozbiljno o nekoj tetovaži, ali nisam siguran u higijenske i zdravstvene uslove ovdje pa odustajem od te ideje.

Wat Arun sa rijeke Chao Phraya

Wat Arun sa rijeke Chao Phraya

Idem nazad u sobu, sutra opet treba rano ustajati jer idem u provinciju i grad Kanchanaburi u posjetu mostu na rijeci Kwai i nacionalnom parku Erawan.

<< prethodna                                                                                  sledeća >>